Početna stranica » Zemljom faraona u kolicima – Kairo (V. Dio)

Zemljom faraona u kolicima – Kairo (V. Dio)

by Slaven Škrobot
2.8K pregleda

Cijelonoćno jahanje vlakom okončano je konačnim ulaskom u glavni grad Egipta, Kairo! Često opisan kao „kolijevka civilizacije“ i „majka svijeta“, Kairo je dom posljednjih preživjelih pradavnih čuda svijeta. Službeno ime grada Al-Qāhirah, znači “onaj koji savladava”, a dodijeljeno mu je iz razloga što su mnoge vojske kroz historiju pokušale osvojiti grad, ali bezuspješno.

Smješten na obali rijeke Nil, Kairo je najveći grad Egipta, Bliskog istoka, arapskog svijeta i 13. najveći grad svijeta! Preko noći Kairo broji oko 22 milijuna stanovnika, a prema procjenama ta brojka preko dana prelazi 30 milijuna! Kairo je poznat i kao grad tisuću minareta.

Dan 8 – Kairo – 22.05.2021

Stižemo na kolodvor, izlazimo van i odmah primjećujem da je u Kairu znatno hladnije nego na jugu i da stalo puše nekakav povjetarac. Tu nas pronalazi vozač koji više djeluje nalik nekom mafijašu, malo puniji, s tamnim crnim naočalama, zlatnim satom, crnim brkovima, odijelom i špičastim cipelama. Pravi madafaka!

Vozeći se kroz Kairo već na prvu osjećam koliko je ovo moćan i veliki grad. Vozimo se na cesti od čak osam traka, ali vozi se tako kao da ih ima dvanaest! Nalaze se tu svaka prijevozna sredstva, a s vremena na vrijeme prođe i netko na devi! No, sve to pada u vodu onog trenutka kada nam se s lijeve strane otvara pogled na piramide, simbol grada i cijelog Egipta! Nevjerojatno ih je konačno, nakon cijelog života učenja i gledanja fotografija ovog svjetskog čuda, vidjeti vlastitim očima!

Desert moon hotel

Nakon pola sata vožnje stižemo u naš smještaj Desert moon hotel, smješten uz sam autopu,t ali s direktnim pogledom na piramide. Sobe na prvu djeluju uredu pa stižemo na krov gdje nas čekaju vlasnik hotela i egiptolog Mohammed i njegova Brigita, Slovenka koja se preselila u Egipat i sad ovdje živi i radi s Mohammedom. Uzimamo mali predah i dok čekamo našeg vodiča, pričamo s Brigitom i uživamo u suncu s pogledom na piramide. Tina za jelo dobiva datulje u mlijeku, a Grega i ja pijemo njihovu pivu „Sakara“.

Amr ibn Al-A’as Mosque

Odmor je kratak ali efikasan. Po nas stižu vozač i vodič egiptolog Ahmed. Naša prva destinacija je Amr ibn Al-A’as Mosque, najranija islamska građevina u Egiptu koju je 641. izgradio Amr ibn al-ʿĀṣ, vođa arapske vojske.

Džamija je obnavljana i rušena više puta, da bi dolaskom trupa Napoleona 1798. bivala ostavljena da propada. Izvorno je izgrađena korištenjem palminih stabala, cigle od blata i palminog lišća za krov tako da danas nije ostalo gotovo ništa od izvorne strukture. Današnja džamija je rekonstrukcija iz 19. stoljeća koja još uvijek čuva elemente dizajna i ukrase iz različitih razdoblja povijesti zgrade.

Muhammad Ali mosque

Kratka vožnja dovodi nas do našeg drugog odredišta, džamije Mohameda Alija. Kao i piramide, ova džamija vidljiva je iz mnogih dijelova grada s obzirom na to da se nalazi na brdu. Sa svojim impresivnim srebrnim kupolama i preko osamdeset metara visokim minaretima izdaleka nalikuje neosvojivoj tvrđavi.

Muhamed Ali je bio vladar Egipta u periodu od 1805. do 1849. godine, a džamija je sagrađena za njega. Nažalost, Paša je umro prije završetka izgradnje džamije, a gradnja je bila gotova tek za vrijeme vladavine njegovog nasljednika. Muhamed Ali je sahranjen u grobnici koja se nalazi na jugoistočnoj strani molitvenog doma.

Dvorana za molitvu ima kvadratni oblik, čija je širina 40 metara, a visina kupole 52 metra. Prozori su ukrašeni staklenim slikama kroz koje u dvoranu dolazi prigušena svjetlost. Dimenzije dvorane su zaista impresivne:  Sastoji se od dva dijela: zapadni dio nosi naziv Sahn što znači dvorište, a istočni dio je poznat kao Beit Al Salah, što znači kuća molitve.

Jedno od glavnih obilježja unutarnjeg uređenja džamije je ogroman sat koji je francuski kralj Louis Philippe poklonio egipatskom vladaru. Bilo je nekoliko pokušaja navijanja sata, ali svejedno nikada nije proradio. Sa strane Egipta, Kairo je Francuskoj poklonio golemi drevni obelisk koji se tamo čuvao još od vremena vladavine faraona. Danas obelisk uljepšava Place de la Concorde u Parizu.

Nakon unutrašnjeg dijela džamije u kojem nam je Ahmed pokazao i učio nas o molitvi i izlazimo  na vanjski dio s kojeg se pruža lijepi pogled na sam grad. Tu nas je ulovila tv ekipa za koju smo svi dali kratke intervjue i rekli poneku lijepu riječ o zemlji. Za kraj posjete džamiji svi  besplatno dobivamo po primjerak Kurana, osim moje sestre. Ahmed je bio dobar vodič, ali možda malo previše vjerski nastrojen, pa je moju sestru prilikom davanja Kurana upozorio da Kuran ne smije držati dok ima menstruaciju jer je za to vrijeme „prljava“. Ta rečenica mojoj je sestri bila kap koja je prelila čašu i njihov odnos više nikada nije bio isti nakon!

Ibn Tulin mosque

Kao treću džamiju odabrali smo najstariju egipatsku džamiju i najveću u Kairu, džamiju Ibn Tulina. Kao i po cijelom put i na svim lokacijama,  ovdje smo tako bili posve sami!

Džamija je poznata po svojoj sjajnoj arhitekturi i jedinstvenom minaretu. Glavni elementi iznutra, uključujući šiljasti luk, stup i zidne krune, činili su bitne sastojke rađanja gotičke arhitekture. Velika džamija Ibn Tuluna je treća džematska džamija izgrađena u širem dijelu Kaira. Veličine je oko 26.318 četvornih metara i zbog toga se smatra trećom po veličini džamijom u svijetu. Džamija je oštećena jer je korištena kao sklonište za sjevernoafričke hodočasnike koji su htjeli ići u Hidžaz u 12. stoljeću.  Obnovio ju je i vratio Alam al-Din Sanjar al-Dawadar po nalogu mamelučkog sultana Lajina 1296.

Ono što je najfascinantnije u vezi sa Ibn Tulunovom džamijom je to što je sačuvana u izvornom stanju i učinjeno je mnogo postupaka da se saniraju njena oštećenja nastala prirodnim propadanjem ili požarom. Fontana, koja je bila u središtu džamije, nikada nije zamijenjena nakon požara koji ju je progutao 980.

Islamic Cairo

Nakon ručka u obližnjem restoranu, svoj put nastavljamo pješke i prepuštamo se istraživanju najstarijeg dijela grada, starog islamskog Kaira.

Iako više nije središte Kaira, islamski Kairo ostaje živi podsjetnik na prošlost grada. Većina zidina starog grada odavno se urušila, ali postoje stotine spomenika i prekrasnih džamija koje još uvijek nižu povijesne arterije Al-Qahire. Islamski Kairo je jedinstven je po tome što je još uvijek živući dio grada i unatoč ruševnoj arhitekturi i zastarjeloj infrastrukturi, ostaje jedno od najnaseljenijih područja Kaira.

Iako vlada pandemija i turista gotovo da nema, i dalje se ovdje osjeti i doživljava onaj kaotičan arapski svijet. Kaos isprepleten mirisima, trubama, motorima, djecom koja viču, znatiželjnim pogledima, bojama i prodavačima. I dok nas svi žele u svojem dućanu, pozdravljaju nas, mašu nam, najviše pažnje sigurno privlači moja sestra Martina s kojom se svi žele fotografirati. Tako ti je to kad si 181 cm visoka plavuša u bijeloj haljini u arapskoj zemlji!

Khan El Khalili

Zanimljivo, do ulaska u Khan El Khalili, najstariji bazar na Bliskom istoku niti jedna nas osoba nije gnjavila. Ovdje su stvari postale drukčije i uz većinu ljudi koji su nas pozdravljali i nabacili pokoju riječ na hrvatskom poput „kako ste“, ovdje smo susreli i neke jako naporne prodavače. Jedan je čak i primio za kolica i povukao u svoj kafić što mu svakako nije trebalo.

Bazar Khan El Khalili tj. souk, izvorno je izgrađen kao mauzolej za kraljevsku obitelj. Do 14. stoljeća, kada je prvi sultan vladao zemljom, Egipat je opustošila crna smrt. Unatoč tome, nastavio je djelovati kao glavno trgovačko središte, a kao rezultat toga izgrađeno je nekoliko komercijalnih objekata. Do 1389. izvorno groblje je uništeno kako bi se napravio prostor za veliki karavan-saraj. Izvorni karavan-saraj još uvijek se može vidjeti u Khan El Khaliliju i danas.  Izvorni bazar koji je sagradio El Khalili srušen je, a zatim ponovno izgrađen 1511. godine.

Sjedamo u valjda najužu, najprometniju i najveseliju ulicu na bazaru i ispijamo fantastični čak od hibiskusa. Oko nas svira živa glazba, šiša se puši na sve strane iako su je radi pandemije zabranili i sve je puno života!

Stižemo u hotel i ostatak večeri chillamo na krovu uz pogled na piramide koje ćemo sutra posjetiti!

Dan 9- Kairo – 23.05.2021

Ja u ovom Egiptu više počinjem ličiti na nekoga tko je došao iz rata nego na nekog tko je putovao. Rana na nozi konačno ide na bolje, ali to je najvećom zaslugom jer pazimo i jer smo podigli traku koja drži stopala i koja je stalno natezala zavoj. Kao i u hrvatskim bolnicama, jedno zaliječim, drugo sjebem pa sam si tako podizanjem tih traka napravio dva reza ispod oba koljena. Da stvar bude bolja, uz to sam se probudio s još jednom misterioznom ogrebotinom na listu. Jebo te život, i onda mi neki kažu „pa kaj, dobro je da ne osjetiš bol“! Je da, dok se jedno jutro ne probudim bez noge!

Giza i piramide

Danas je dan poprilično ispunjen pa krećemo odmah po doručku. Uz egiptologa Ahmeda, s nama je novi vozač koji djeluje kao izbacivač i simpatična starija gospođa Colleen. Ona je inače iz Južne Afrike, putuje sama i odsjeda u našem hotelu. Mohammed ju je spojio s nama da nije sama i da nas cijela tura izađe nešto jeftinije.

Naše prvo odredište je naravno Giza i tri najpoznatije piramide svijeta, Keopsova, Kefrenova i Mikerenova. Nisam imao pojma da se na sajt može ući s vozilom i da kroz cijelo područje  vijuga asfaltirana cesta te da do svake piramide možeš doći na dohvat ruke. Toliko sam im se divio cijeli život da bih ih konačno vidio svojim očima i ostao pomalo razočaran. Ne znam, impresivno je sve to, cijela ta povijest, ali jednostavno, nisu me ostavile bez daha kad sam ih ugledao. Nekako su uživo puno manje nego što sam mislio i puno više uživam u njima promatrajući ih izdaleka.

Kao što sam i rekao, sve tri piramide pripadale su faraonima iz doba 4. dinastije (oko 2500. pr.n.e.). Ona najveća i najimpresivnija svakako je Kaeopsova sa svojih 146 metara visine! Svaki kameni blok (vapnenac ili granit) od kojeg je građena bio je visok oko dva metra i dugačak do pet metara. Takvih blokova bilo je 2,3 milijuna, a njihova je ukupna masa iznosila 5,75 milijuna tona. Tehnika izgradnje do danas nije posve razjašnjena.  Ulaz se nalazio na sjevernoj strani, oko 18 metara iznad razine tla. Današnji ulaz za posjetitelje je tzv. Pljačkaški tunel, koji su probili arapski pljačkaši u 9. stoljeću.

Piramide su vjerojatno najjači simbol Egipta i sve su nažalost više puta opljačkane, tako da ih ni Herodot u 5. st. pr. Kr. nije doživio u punome sjaju. Nema dvojbe da su piramide ostavile snažan dojam na grčkog povjesničara. On spominje da je na njihovoj izgradnji radilo 100.000 radnika tijekom 20 godina. Danas se to smatra pretjeranim – vjerojatnije je bilo oko 20.000 radnika, uglavnom sezonaca. Usprkos popularnom stereotipu, piramide su gradili slobodni ljudi, a ne robovi. Iako im danas fali fasada, nekoć su imale bijelu fasadu dok bi im vrh bio obložen zlatom. Osim piramida, ovdje se nalazi niz grobnica i čuvena sfinga koju smo nakon par vidikovaca posjetili. Iako je ovo najpoznatiji dio Egipta i može se reći opravdano razvikan, veselio se mirnijim mjestima koja dolaze…

Bent pyramid

Vozimo se južno od Kaira i naš vozač Ali priča mi da je bio prvak Egipta u dizanju utega i da ga je u potpunosti upropastila ozljeda i od tad vozi. Lik je ogroman i izgleda opasno, ali ono, ogromni i opasni medo! Na putu u Dahshur kupimo Zahiu koja je iz Luxora stigla u Kairo i izrazila želju da se opet vidimo.

Ulaskom u Dahshur prvo što uočavamo jest crvena piramida. Nalik na tri piramide u Gizi, ova je piramida nešto crvenkastije boje i smatra se jednom od prvih piramida izgrađenih s glatkim stranama. Arheološko nalazište Dahshur nalazi se 40 km južno od Kaira i sadrži pet piramida koje datiraju čak iz 2575. godine prije Krista. Ističu se tri piramide: Crvena, Savijena i Crna piramida. Do savijene ili tzv. Bent pyramid dolazimo koju minutu kasnije. Tu nas dočekuje lokalni zaštitar koji se odmah baca na posao kuhajući čaj na tlu na nekom improviziranom „kuhalu“.

Savijena piramida je do sada najposebnija po izgledu i drukčija od ostalih. Za razliku od onih piramida u Gizi, ovdje osim čuvara i nas nema apsolutno nikoga! Dobila je ime po svom jedinstvenom obliku, koji pokazuje prijelaz sa staromodne stepenaste piramide i pokušaj izgradnje prave piramide. Staroegipatski naziv za ovu piramidu bio je ‘ Sjajna južna”. To je također prva piramida koju je izgradio Snofru u Dashuru, nakon što je vjerojatno sagradio piramidu u Meidumu. Činjenica da je napustio Meidum i njegovu stepenastu piramidu kako bi isprobao novi dizajn u Dashuru, vjerojatno odražava promjenu ideologije, pri čemu se kraljeva grobnica više nije smatrala stubištem do zvijezda, već prije simbolom solarni kult i iskonski humak iz kojeg je nastao sav život.

Mit Rahina museum

Ispijamo ne baš najbolji čaj naših života, pozdravljamo čuvara i stižemo u Mit Rahina muzej u kojemu se nalazi manja verzija sfinge i ogroman kip Ramsesa II. Tek kad se ovako nađeš pored kupa shvatiš koliko je impresivan, detaljan i golem! Muzej se nalazi na području drevnog Memphisa, nekadašnjeg glavnog grada Egipta!

Prije nego se zaputimo u Saqqaru, Ahmed nas dovodi u pogrebni kompleks kralja Teti-a. Ovdje se nalazi njegova piramida koja je urušena i grobnica Kagemni. Iako su svi otišli u grobnicu koja se nalazi duboko pod zemljom, ja sam odlučio pričekati vani i svima poštedjeti leđa.

Pyramid of Djoser

Za kraj ture stižemo u Saqqaru i do meni najimpresivnije piramide, one stepenaste ili tzv. Djoserove piramide. Na samom ulasku čekaju nas dva teško naoružana, ali jako vesela i simpatična čuvara. Viče jedan „where are you from“ na što mu odgovaram „Croatia“, a on viče „Modreeeeć“. Pokušao sam, nije mi da da se fotkam s pljucom!

Par metara nakon nailazimo na veliki zid s vratima gdje uz magarca stoji neki simpa djedica. Traži me pare, za magarca kao! Ulazimo unutra, prolazimo mnoštvo stupova i pogled se otvara na impresivnu stepenastu piramidu. Naravno, opet smo posve sami!

Djoserova stepenasta piramida izgrađena je prije otprilike 4700 godina. Sa šest slojeva iznad zemlje i nizom tunela ispod, bila je prva piramida koju su Egipćani ikada izgradili. fFraon koji je dao ime piramidi, Djoser, ponekad pisan Zoser (iako se zapravo zvao Netjerykhet), vladao je tijekom treće egipatske dinastije. Znanstvenici pripisuju planiranje piramide Imhotepu, veziru koji će kasnije biti deificiran zbog svojih postignuća.

Piramida je započela kao grobnica mastabe — građevina ravnog krova s kosim stranama — i kroz niz proširenja evoluirala je u piramidu visoku 60 metara, sa šest slojeva, od kojih je jedan izgrađen na vrhu drugo. Piramida je izgrađena korištenjem 330.400 kubičnih metara kamena i gline. Tuneli ispod piramide tvore labirint dug oko 5,5 kilometara. Izvorno je kompleks stepenaste piramide bio zatvoren zidom od vapnenca, koji je imao lažna vrata kako bi zbunio uljeze.  Iako je stepenasta piramida možda nudila poboljšanu zaštitu, ljudi su na kraju provalili u nju, a danas je većina grobnih dobara, uključujući Djoserovu mumiju, odavno nestala.

Izlazimo iz kompleksa i opet me zaustavlja onaj djedica. Hoće se fotografirati sa mnom, kaže, besplatno! For memory! Fotkamo se i lik opet traži pare za magarca! Dali smo mu nešto, a kasnije sam saznao da je lik pun ko’ brod i da je valjda najpoznatija osoba tamo. Mamicu mu!

Jako puno toga u jednom danu i gotovo nemoguće sažeti na papir! Punih glava, a praznih trbuha  vozimo se kroz plantaže palmi i stižemo u nekakav simpatičan restoran gdje ručamo.

Po povratku u smještaj kao i obično, nabacujemo teški chill na krovu i s gazdaricom Brigitom dogovaramo sutrašnju turu po pustinji!


Sviđa vam se ono što radim, moj sadržaj i način na koji putujem?

Kako bih si olakšao svoja putovanja, koja su često i skuplja te iziskuju dodatne napore, odlučio sam pokrenuti kampanju kojoj je cilj pomoći mi i olakšati financirati putovanja (osobu koja me prati na putu), opremu i ortopedska pomagala. Svoju podršku možete iskazati u obliku donacije ukoliko to želite i možete, a sve informacije pronaći će te ispod  🤗🙏

Za sve dodatne informacije, kao i one o uplati, promaći će te na ovom lnku 👇

https://gogetfunding.com/help-quadraplegic-travel-the-world/


Za one koji uplate žele izvršiti direkt na račun:

Ime: SLAVEN ŠKROBOT

Banka: ZAGREBAČKA BANKA D.D.

IBAN: HR3723600003118713052

Swift / Bic – ZABAHR2X

Opis plaćanja – DONACIJA

 

 

 

Moglo bi vam se svidjeti

Ostavite komentar

Ove web stranice koriste kolačiće (cookies). Pretpostavljamo da ste OK s tim, ali možete se odjaviti ako želite. Prihvati Pročitaj više