Početna stranica » Otok Sušac – Mali otok bogate povijesti! (III. Dio)

Otok Sušac – Mali otok bogate povijesti! (III. Dio)

by Slaven Škrobot
6,4K pregleda

Nakon što su me kokoši i ovce svojim konstantnim hodanjem probudile, s prvim zrakama sunca odlučio ustati. Svjestan da signala nemam, a da točno vrijeme polaska ne znamo, znao sam da moram doći ispred svjetionika kako bih uspio kontaktirati Ivana. Sva sreća, kako sam i očekivao, Matic se probudio ubrzo i odmoran i spreman za akciju, spakirao me, nahranio i doveo pred svjetionik.

Tu hvatam signal i dobivam poruku od kapetana Andre da po nas dolaze oko 11:30! Tek je 09:30, neki još spavaju, a neki se pakiraju. Neka, bolje da smo mi spremni na vrijeme i da mi čekamo njih, a ne oni nas! Ništa, čekamo! Točno sat vremena prije, spakirani i spremni krećemo prema dole žaleći što smo opet premalo vremena proveli na ovakvom otoku! Sljedeće godine odlazimo negdje na pet dana, govorimo svi!

Photo by Nikola Radovani

Iako sam mislio da je na dan polaska vrućina bila najgora, današnji dan je to apsolutno nadmašio! Držeći se za kolica da ne padnem, nastojeći na takvom nagibu i po takvoj vrućini držati trup što više unazad, osjećao sam se kao da će mi glava eksplodirati i da bi mi moglo postati loše ako se uskoro ne rashladim. Prolazeći pored heliodroma i ostataka nekadašnjih nastambi pitam se kako je zapravo život na Sušcu nekada izgledao i bez obzira na nepodnošljiv vrućinu bombardiram Luku s pitanjima.

Sušac je bio naseljen još od pretpovijesnog neolita, jer su ga rani pomorci rabili kao postaju na plovidbama Jadranom već u mlađe kameno doba, a arheološki ostaci pronađeni na otoku potječu iz perioda prije 8000 godina! Ulomci slomljenih kremenih alatki i danas se nalaze svuda po otoku, a prema pronađenim ostacima može se zaključiti da su se davni stanovnici Sušca pretežno hranili ovčjim i kozjim mesom, te priljepcima i morskim puževima.

U prapovijesti je otok bio naseljen Ilirima, a u antičko doba imao je fortifikacijsku ulogu. U srednjem vijeku tu je bilo središte benediktinaca koji su u 12. st. podigli crkvu i samostan posvećene svetom Nikoli, a jugoistočno od ruševina te crkve nalazi se i gotička crkva iznad čijih se vrata nalazi kip Sv. Mihovila. Od 15. st. na Sušcu su bila dva mala sezonska ribarska naselja s barakama za soljenje ribe. Te su naseobine rabili ribari s Lastova, Visa i Korčule.

U  razdoblju između dva svjetska rata, kada je Sušac, zajedno s Lastovom pripadao  Italiji, na ovome prostoru su bila vršena prva arheološka iskapanja. Italija je u tom razdoblju izgradila  promatračnicu i manju vojarnu na najvišem, sjevernom, otočnom vrhu. U periodu nakon Drugog svjetskog rata, na Sušcu se na sjevernom vrhu nalazila vojna predstraža JNA. U tom periodu bilo je zabranjeno pristajanje na otok i zadržavanje u njegovom akvatoriju. Koncem pedesetih godina vojna jedinica je u potpunosti povučena te su na otoku ostali samo svjetioničari koji su tu živjeli sa svojim obiteljima. Za transport namirnica i opreme do vrha otoka, vojska je koristila konje.

Dolaskom do uvale osjetio sam malaksalost i svjestan onoga što mi slijedi, znao sam da se pod hitno moram rashladiti! Dečki su mi brže bolje postavili suncobran i rashladili me s vodom kako bih došao k sebi i „prodisao“. I dok su se svi bacili na kupanje, iskoristio sam posljednje trenutke boravka u društvu barba Luke kako bi mi još malo ispričao o ribarenju i što se sve u akvatoriju Šušca da uloviti. Kako kaže, nije to više kako  je nekada bilo, sve je izlovljeno konstantnim posjetima ribara, ponajviše onih s Lastova.

Nekada su se radi ovog akvatorija koji je bio bogat ribom vodili brojni sukobi i posjedovne ambicije. Tako je u povijesnim spisima zabilježen dugogodišnji spor između Mletačke i Dubrovačke Republike, vezano za prava ribarenja  Komižana i Lastovaca na Sušcu. U doba Mletačke Republike tu se najviše lovila srdela koja se solila u drvenim sudovima i otpremala na tržišta.

Photo by Marino Mazor

Ribičke družine su uobičajeno dane provodile u uvali Portić, a noći loveći ribu oko otoka. Zabilježeni su tada i oružani sukobi ribarskih družina s Visa i Lastova. Tako je ostalo zabilježeno uhićenje 17 Lastovaca koje su izvršili Mlečani zbog toga što su pucali na Komižane, ne dopuštajući im ribolov u akvatoriju otoka.

Lastovci su i tada priječili i hvarskim ribarima da love oko otoka pa su vlasti sve češće ribolov regulirale utvrđenim redoslijedom korištenja ribičkih pošti, a lastovski ribari su zbog neprimjerenog ponašanja na moru često bivali zatvarani od strane vlasti.  Za nepridržavanje propisa bile su propisane i višegodišnje kazne veslanja u okovima. No, ni tako strogi propisi nisu smanjili broj sukoba ribičkih družina jer su Lastovci s vremenom na otok doselili i vlastitu stoku te su branili drugima sječu drva. Da bi zaustavile sukobe, vlasti su u uvali Portić kontrolirale da se istočnom stranom koriste lastovski, a zapadnom viški ribari.

Kako je sunce jačalo, barba Luki je to bio jasan znak da se uputi prema svjetioniku i kako smo se pozdravili, u uvalu je uplovio policijski brod „Sveti Jure“ s tročlanom posadom, kapetanom Androm koji nas je prije dvije godine doveo na Palagružu, Miroslavom i Mariom.

Oplovivši oko otoka posljednji put, pozdravili smo se sa Sušcem do sljedećeg susreta i prepustili se pučini na sljedeća dva sata i povratka u Split.

Photo by Nikola Radovani


Sviđa vam se ono što radim, moj sadržaj i način na koji putujem?

Kako bih si olakšao svoja putovanja, koja su često i skuplja te iziskuju dodatne napore, odlučio sam pokrenuti kampanju kojoj je cilj pomoći mi i olakšati financirati putovanja (osobu koja me prati na putu), opremu i ortopedska pomagala. Svoju podršku možete iskazati u obliku donacije ukoliko to želite i možete, a sve informacije pronaći će te ispod  🤗🙏

Za sve dodatne informacije, kao i one o uplati, promaći će te na ovom lnku 👇

https://gogetfunding.com/help-quadraplegic-travel-the-world/


Za one koji uplate žele izvršiti direkt na račun:

Ime: SLAVEN ŠKROBOT

Banka: ZAGREBAČKA BANKA D.D.

IBAN: HR3723600003118713052

Swift / Bic – ZABAHR2X

Opis plaćanja – DONACIJA


PayPal email: skrobirobi@gmail.com


KEKS PAY – 091 5150 980

 

 

 

 

 

 

 

 

Moglo bi vam se svidjeti

Ostavite komentar

Ove web stranice koriste kolačiće (cookies). Pretpostavljamo da ste OK s tim, ali možete se odjaviti ako želite. Prihvati Pročitaj više